Keila (Keila linn)
Keila (njem. Kegel) je grad i općina u okrugu Harjumaa u sjeverozapadnoj Estoniji. To je ujedno i administrativno središte Župe Keila. Keila leži na istoimenoj rijeci.
Prema popisu iz 2000. godine Keila ima 9.388 stanovnika. Od kojih su 82,8% bili Estonci, 12,1% Rusi, 1,8% Ukrajinci, 0,9% Finci, 0,7% Bjelorusi, 0,2% Litvanci, 0,1% Poljaci, 0,1% Tatari, 0,1% Nijemci i 0,1% Latvijci. Keila zauzima površinu od 11,25 km2
Najstariji tragovi ljudskih naselja u Keili datiraju od 2000. do 3000. godina prije Krista. U 15. i 16. stoljeću naselje se sastoji od nekoliko desetaka zgrada i stotinjak ljudi. U isto vrijeme izgrađena je mala tvrđava jugoistočno od crkve na jõesaare (danas poznat kao Jõepark). Tijekom livonijskog rata naselja i crkva bili su uništeni. Oživljavanje naselja je počelo tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Keila službeno postaje gradom 1. svibnja 1938. Tijekom sovjetskog doba izgrađena je na periferiji grada vojna baza poznata kao "Tankipolk". Baza je srušena nekoliko godina nakon što je sovjetska vojska napustila zemlju. Godinama kasnije to je područje uređeno, te se zimi koristi za skijanje.
Prema popisu iz 2000. godine Keila ima 9.388 stanovnika. Od kojih su 82,8% bili Estonci, 12,1% Rusi, 1,8% Ukrajinci, 0,9% Finci, 0,7% Bjelorusi, 0,2% Litvanci, 0,1% Poljaci, 0,1% Tatari, 0,1% Nijemci i 0,1% Latvijci. Keila zauzima površinu od 11,25 km2
Najstariji tragovi ljudskih naselja u Keili datiraju od 2000. do 3000. godina prije Krista. U 15. i 16. stoljeću naselje se sastoji od nekoliko desetaka zgrada i stotinjak ljudi. U isto vrijeme izgrađena je mala tvrđava jugoistočno od crkve na jõesaare (danas poznat kao Jõepark). Tijekom livonijskog rata naselja i crkva bili su uništeni. Oživljavanje naselja je počelo tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Keila službeno postaje gradom 1. svibnja 1938. Tijekom sovjetskog doba izgrađena je na periferiji grada vojna baza poznata kao "Tankipolk". Baza je srušena nekoliko godina nakon što je sovjetska vojska napustila zemlju. Godinama kasnije to je područje uređeno, te se zimi koristi za skijanje.
Zemljovid - Keila (Keila linn)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Estonija
Zastava Estonije |
Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991.
Valuta / Jezik
ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
---|---|---|---|
EUR | Euro (Euro) | € | 2 |
ISO | Jezik |
---|---|
ET | Estonski jezik (Estonian language) |
RU | Ruski jezik (Russian language) |