Zemljovid - Keila (grad u Estoniji) (Keila linn)

Keila (Keila linn)
Keila (njem. Kegel) je grad i općina u okrugu Harjumaa u sjeverozapadnoj Estoniji. To je ujedno i administrativno središte Župe Keila. Keila leži na istoimenoj rijeci.

Prema popisu iz 2000. godine Keila ima 9.388 stanovnika. Od kojih su 82,8% bili Estonci, 12,1% Rusi, 1,8% Ukrajinci, 0,9% Finci, 0,7% Bjelorusi, 0,2% Litvanci, 0,1% Poljaci, 0,1% Tatari, 0,1% Nijemci i 0,1% Latvijci. Keila zauzima površinu od 11,25 km2

Najstariji tragovi ljudskih naselja u Keili datiraju od 2000. do 3000. godina prije Krista. U 15. i 16. stoljeću naselje se sastoji od nekoliko desetaka zgrada i stotinjak ljudi. U isto vrijeme izgrađena je mala tvrđava jugoistočno od crkve na jõesaare (danas poznat kao Jõepark). Tijekom livonijskog rata naselja i crkva bili su uništeni. Oživljavanje naselja je počelo tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Keila službeno postaje gradom 1. svibnja 1938. Tijekom sovjetskog doba izgrađena je na periferiji grada vojna baza poznata kao "Tankipolk". Baza je srušena nekoliko godina nakon što je sovjetska vojska napustila zemlju. Godinama kasnije to je područje uređeno, te se zimi koristi za skijanje.

 
Zemljovid - Keila (Keila linn)
Zemlja (geografski pojam) - Estonija
Zastava Estonije
Estonija 2021. Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km2, od čega 2839 km2 otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik.

Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991.
Valuta / Jezik  
ISO Valuta Simbol Significant Figures
EUR Euro (Euro) € 2
ISO Jezik
ET Estonski jezik (Estonian language)
RU Ruski jezik (Russian language)
Neighbourhood - Zemlja (geografski pojam)  
  •  Latvija 
  •  Rusija 
Administrativna jedinica
Grad, Selo,...